Gdje su u Evropi restorani i hoteli najskuplji i kako kotira BiH
Evropa obiluje nekim od najpoznatijih turističkih destinacija u svijetu, ali boravak na tom kontinentu često dolazi uz visoku cijenu, zbog čega putnici sve pažljivije upoređuju troškove. Kao koristan orijentir u tome može poslužiti Eurostatov indeks nivoa cijena za restorane i hotele.
Prosjek Evropske unije postavljen je na vrijednost 100. To znači da, ako restorani i hoteli u prosjeku u EU koštaju 100 eura, indeks pokazuje koliko bi ista korpa usluga koštala u svakoj pojedinačnoj zemlji. Vrijednost iznad 100 znači da je destinacija skuplja od prosjeka EU, dok vrijednost ispod 100 ukazuje na niže cijene. Riječ je o indeksu, a ne o stvarnom iznosu, pa služi isključivo kao uporedni pokazatelj, piše Euronews.
Prema najnovijim podacima Eurostata, Švicarska je najskuplja zemlja za restorane i hotele među 37 evropskih država, dok je najjeftinija Sjeverna Makedonija.
Standardna korpa tih usluga u Švicarskoj košta 171 euro, što je 71 posto više od prosjeka EU. Sjeverna Makedonija je najjeftinija zemlja, s cijenama koje su 50 posto ispod prosjeka EU, odnosno oko 50 eura.
Prema podacima Eurostata, Crna Gora je također ispod prosjeka 66 posto, dok u Bosni i Hercegovini standardna korpa ovih usluga košta 75 eura.
Danska najskuplja članica EU, Bugarska najjeftinija
Među državama članicama EU, Danska je najskuplja kada je riječ o restoranima i hotelima. Standardna korpa u ovoj zemlji košta 148 eura, što je 48 posto iznad prosjeka Unije. Bugarska je najjeftinija članica EU, sa ukupnim iznosom korpe od 53 eura.
Hrvatska je nešto ispod prosjeka EU, tačnije na nivou od 95 posto. Ispod nje, odnosno sa jeftinijim obrocima i smještajem, nalaze se i Poljska (92%), Slovačka (91%), Slovenija (90%), Grčka (86%), Španija (84%), Portugal (76%), Bosna i Hercegovina (75%), Češka (74%), Mađarska (72%) i Srbija (68%).
Postoje i izražene regionalne razlike. Nordijske zemlje su generalno skuplje kada je riječ o restoranima i hotelima, dok su zapadnoevropske države uglavnom iznad prosjeka.
Irska, Holandija, Belgija, Njemačka i Francuska nalaze se na ili iznad referentne vrijednosti EU od 100 eura. Nasuprot tome, istočna Evropa i Balkan znatno su ispod prosjeka EU.
Objašnjavajući razlike u cijenama, Kristóf Gyódi sa Univerziteta u Varšavi ističe da treba uzeti u obzir troškove rada. Kako je rekao za Euronews Business, s obzirom na to da je ugostiteljski sektor izrazito radno intenzivan, razlike u visini zarada među državama direktno se odražavaju na cijene usluga. Dodatni faktori uključuju razlike u cijenama energije i komunalija, PDV-u i drugim porezima, kao i u cijenama poslovnih nekretnina.
Odnos cijene i kvaliteta najvažniji
Eurostatov indeks nivoa cijena ne mjeri pristupačnost, jer ne uzima u obzir nivo dohotka. Kao rezultat toga, osobe sa višim raspoloživim prihodima i dalje mogu sebi priuštiti više restoranskih i hotelskih usluga u svojim zemljama, čak i kada su cijene nominalno više.
Kod putovanja te razlike postaju posebno važne. Građani zemalja sa višim prihodima često mogu uživati u nižim cijenama kada putuju u druge djelove Evrope, na primjer kada turisti iz nordijskih zemalja posjećuju istočnu Evropu ili pojedine djelove južne Evrope.
Na kraju, kako poručuju iz udruženja HOTREC, ono što je putnicima najvažnije jeste odnos cijene i kvaliteta. Kada cijene rastu brže od kupovne moći, ljudi su skloniji da skraćuju boravke, putuju van sezone ili biraju destinacije koje doživljavaju kao povoljnije.
